Župni listić Jelsa Br. 30 / 2023 (875)
nedjelja 23. 7.:
16 . Kroz godinu - (Sv. Brigita) MISE: u 7h,u 9h i u 20h
ponedjeljak 24. 7.:
Misa u 20h
utorak 25.7.:
Sv. Jakov, Stariji. Apostol (u Pitvama Zaštitnik)
Misa u 20h
srijeda 26. 7.:
Sv. Joakim i Ana, roditelji Bl. Djevice Marije
Misa u 20h
četvrtak 27. 7.:
Sv. Klement i Gorazd
Misa u 20h
petak 28. 7.:
Misa u 20h
subota 29. 7.:
Sv. Marija, Marta i Lazar iz Betanije
Misa u 20h
nedjelja 30. 7.:
17 . Kroz godinu Mise u 7h,u 9h i u 20h
u 21h u lapidariju projekcija dok. filma Jakova Sedlara
„BIJELA KRONIKA“
Ča je je, ča ni ni. 😊 - pisala je nekidan naša Dubravka (Vlainić) na Fejsu.
Jučer sam bila sa svojim tatom, koji je star i teže pokretan u Splitu kod doktora.
Kad su me pitali gdje idemo rekla sam "Ma evo vodim tatu na Ultru, kaže da još nikad nije bio... pa eto malo." 😁
Uglavnom, nisam to htjela reci, nego ovo... Bez obzira na temperaturu i užasne uvjete, svi, ali bas svi ljudi s kojima smo došli u doticaj, poznati i nepoznati, bili su toliko ljubazni da jednostavno nemam riječi. Svi, počevši od Jadrolinijinih mornara na Zadru i Farosu, do čistačice u kafiću u prolazu, gazde nekog restorana, nisam ime zapamtila, običnih stranaca turista... svi su pomagali ili nudili pomoć ako je potrebna. Nigdje nisam naišla na neljubaznost toliko puta opisanu u novinama... upravo suprotno. Vratilo mi je vjeru u ljude, u ljudsku dobrotu, u nadu da još nismo totalno otišli kvragu.💟💟💖
Mi smo se, hvala dragom Bogu i svima vama, sretno vratili doma!
Neki od komentara:
Joško Koludrović: Ajde, fala Bogu da neko i nešto lipo napiše, a ne samo jadikovke.
Ivana Muckova: Bogu hvala da ima i dobrih ljudi koji su od pomoći,
Stanko Jer Jerčić:
Evala, Dube! Trebali bismo se svi uključiti u pisanje bijele kronike!
Nisam ovaj zadnji komentar podebljao zato što je moj, nego kao apel i preporuku svima koji su dobre volje spremni uočavati i isticati (samo) dobre i lijepe stvari i događaje, bilo iz medija bilo iz doživljavanja uživo. Ova će vam stranica biti otvorena i dostupna kao ustuk današnjim medijima koji su se, osobito u raznim portalima, posve pretvorili u - CRNU KRONIKU i zarazili nas svojim geslom da je samo loša vijest - dobra vijest. Hajdemo zajedno pokazati sebi i njima: SAMO JE DOBRA VIJEST UISTINU - DOBRA VIJEST!
Služba riječi
Nedjelja 23.7.
16. KROZ GODINU
PRVO ČITANJE
Iz Knjige Mudrosti (Mudr 12, 13.16-19)
Osim tebe, Bože, nema Boga koji se brine za sve da bi mu morao dokazati kako ne sudiš krivo. Jer moć je tvoja načelo pravice tvoje i jer svime vladaš, možeš i sve poštedjeti. Jakost svoju pokazuješ samo onda kad ljudi ne vjeruju u puninu tvoje moći i kažnjavaš drskost onih koji je spoznaše. Ti, silni gospodaru, sudiš blago i upravljaš nama s velikom pažnjom jer kad god hoćeš, moć ti je pri ruci. A takvim si djelima narod svoj poučio da pravednik ima biti čovječan; podario si sinovima svojim dobru nadu jer daješ pokajanje za grijehe.
PRIPJEV
Ti si, Gospodine, dobar i rado praštaš.
DRUGO ČITANJE
Iz poslanice Rimljanima (Rim 8, 26-27 )
Braćo! Duh potpomaže našu nemoć. Doista ne znamo što da molimo kako valja, ali se sâm Duh za nas zauzima neizrecivim uzdasima. A Onaj koji proniče srca zna koja je želja Duha – da se on po Božju zauzima za svete.
ALELUJA:
Blagoslovljen da si, Oče, Gospodaru neba i zemlje,
što si otajstva Kraljevstva objavio malenima.
EVANĐELJE
po Mateju ( Mt 13, 24-43 )
U ono vrijeme: Iznese Isus narodu drugu prispodobu: »Kraljevstvo je nebesko kao kad čovjek posije dobro sjeme na svojoj njivi. Dok su njegovi ljudi spavali, dođe njegov neprijatelj, posije posred žita kukolj i ode. Kad usjev uzraste i isklasa, tada se pokaza i kukolj. Sluge pristupe domaćinu pa mu reknu: ‘Gospodaru, nisi li ti dobro sjeme posijao na svojoj njivi? Odakle onda kukolj? On im odgovori: ‘Neprijatelj čovjek to učini.’ Nato mu sluge kažu: ‘Hoćeš li, dakle, da odemo pa da ga pokupimo?’ A on reče: ‘Ne! Da ne biste sabirući kukolj iščupali zajedno s njim i pšenicu. Pustite nek oboje raste do žetve. U vrijeme žetve reći ću žeteocima: Pokupite najprije kukolj i svežite ga u snopove da se spali, a žito skupite u moju žitnicu.’« I drugo im prispodobu iznese: »Kraljevstvo je nebesko kao kad čovjek uze gorušičino zrno i posija ga na svojoj njivi. Ono je doduše najmanje od svega sjemenja, ali kad uzraste, veće je od svega povrća. Razvije se u stablo te dolaze ptice nebeske i gnijezde mu se po granama.« I drugu im kaza prispodobu: »Kraljevstvo je nebesko kao kad žena uze kvasac i zamijesi ga u tri mjere brašna dok sve ne uskisne.« Sve je to Isus mnoštvu zborio u prispodobama. I ništa im nije zborio bez prispodoba – da se ispuni što je rečeno po proroku: Otvorit ću u prispodobama ustasvoja, iznijet ću što je sakriveno od postanka svijeta.
PRAŽNICA 15.7.2023. - Don Stankova Zlatna misa,
točno na 50. obljetnicu Mlade mise ( istom ovom oltaru )
GORE: prigodno lijepo urešena crkva sv. Antuna Opata u Pražnicama, u kojoj je don Stanko kršten (1949.), krizman (1957.), ispovjeđen i pričešćen (1958.), zaređen za svećenika (29.6.1973.) i proslavio Mladu misu (15.7.1973.).
Svećeničko ređenje i Mlada misa proslavljeni su pod geslom:
GOSPODINE, DAJ DA U SVEMU MJERIM OSIM U LJUBAVI (J.M. Escriva),
a „zlatni“ jubilej: GOSPODIN MI JE SVJETLOST I SPASENJE (Ps 27)-
Propovijedao je nestor naše biskupije don Tonci Jelinčić, koji je kao župnik pražnički „otpremio“ 14-godišnjeg dječaka Stanka u sjemenište 1963. godine
DOLJE: čestitanja rođaka, nećaka… i slavljenička torta - uradak nećakinja
Prenosimo iz Kane (Josip Grbac):
KRIZA (CRKVENIH) BRAKOVA
Mladi ljudi današnjice su »instant« ljudi, žive za trenutak, za ono »sada«, bez pretjerane želje za sagledavanjem budućnosti i njezinih zahtjeva. Zato im teško padaju konačne i trajne odluke
Proljeće i ljeto razdoblja su u kojima se uglavnom sklapaju brakovi, i civilni i crkveni. Ako govorimo o crkvenim brakovima, moramo priznati da se na tom planu događa, prema mojem mišljenju, najveća kriza u Crkvi. Nedavno je održan susret svećenika pograničnih dekanata s hrvatske i slovenske strane: naših Umaško-oprtalj- skog i Buzetskog dekanata, te slovenskih dekanata Kopar i Dekani. Složili smo se s tvrdnjom da upravo na pitanju spremnosti mladih ljudi za sklapanja crkvenog braka s obiju strana vlada istovjetna kriza. Događa se čak i u većim župama da ove godine neće vjerojatno imati nijedan crkveno sklopljeni brak. Međutim, drastično se smanjio i broj samo civilno sklopljenih brakova. »Radi se o trendovima na razini Europske unije koji se preslikavaju i na Hrvatsku«, rekla je Hini načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku Dubravka Rogić- Hadžalić. U10 godina broj se sklopljenih brakova smanjio za 10 %. Tijekom 2021. građanski je brak sklopilo 52 % parova, a vjerski 48 %, dok je primjerice 2012. bilo 58 % vjerskih i 42 % građanskih brakova. Uvjeren sam da se ova statistika do naših dana dodatno znatno pogoršala. Čak je i životna dob parova koji se žene posljednjih godina znatno porasla, što itekako pogoršava našu demografsku krizu.
1. Kriza braka?
Kada u Crkvi o tome govorimo, pa čak i u vodećim gremijima, nevjerojatno mnogo vremena potrošimo na raspravu kako poboljšati kvalitetu priprave za brak koja se provodi u predbračnim tečajevima ili na razini župa ili dekanata. A to je ipak samo drugi korak problematike. Prvi korak ili, bolje rečeno, pitanje jest kako mlade ljude privoljeti, nagovoriti, oduševiti da se uopće odluče na sklapanje braka. Čak i sklapanje samo civilnog braka bolja je varijanta od one koja danas gotovo prevladava, a ta je da mladi ljudi odluče jednostavno živjeti zajedno bez ikakve formalne veze. I sam papa Franjo jednom je naglasio kako i civilni brak može imati svoje pozitivne strane koje treba vrjednovati. Naime, činjenica je da i taj brak odražava nekakvu volju i namjeru mladih ljudi da trajno žive zajedno. Ali je isto tako istina, i to oni koji se žene itekako dobro znaju, da ta njihova veza nije nerazrješiva kao ona u crkveno sklopljenom braku. Stoga je apsolutno nemoguće povući znak jednakosti između tih dvaju oblika sklapanja braka, što Crkva naglašava time da samo civilno vjenčanima priječi pristup i kumovanje kog podjele sakramenata.
2. Svećeničke moralne dvojbe
Štoviše, mislim da svaki svećenik doživljava svojevrsne moralne dvojbe kada je riječ o krštenju djece onih parova koji žive nevjenčano ili su samo civilno vjenčani. Osim činjenice da svako dijete ima pravo biti kršteno, ako njegovi roditelji izraze vjeru u taj sakrament i izričitu želju da krste svoje dijete te da će ga odgajati kršćanski, ostaje dojam da i mi svećenici postajemo pomalo dvolični. Jer je gotovo smiješno vjerovati u nekakav kršćanski odgoj djeteta kod onih koji žive nevjenčano ili su samo civilno vjenčani. Crkveno vjenčani parovi mogu se opravdano pitati u čemu je razlika, zašto se ovi mogu razići u svakom trenutku, a mi moramo ostati »vjerni do groba«? Nekako mi se čini da bi tu nekakva »razlika« u našem pristupu dijeljenju sakramenata tim raznim kategorijama ljudi trebala postojati. Inače riskiramo da nam sakramenti postanu »jeftina roba«, ili, još gore, svojevrsni folklor gdje sama bit sakramenta postaje sporedna, a u prvi plan ulaze sasvim sporedni elementi. Tu bi naši pastoralni, a možda i teološki znalci, trebali barem pokušati pronaći nekakvo rješenje koje bi bilo u skladu s temeljnim crkvenim naukom.
ŽUPA UZNESENJA MARIJINA,
21465 JELSA 671
MB 1247948;
IBAN: HR042340009-1100140304
Tel/fax: 021/761-839; Internet: www.zupajelsa.com
Župnik: don Stanko Jerčić:091/895-6751
E-mail: stanko.jercic@gmail.com
Comentários