top of page
Writer's pictureDon Stanko

ŽUPNE OBAVIJESTI 31.7. - 7.8.2022.

Updated: Sep 3, 2022

Župni listić Jelsa Br. 30 / 2022 (825)


nedelja 31. 7.:

MISE u 7h , u 9h i u 20h

- pred večernju misu moli se krunica

Na misi u 20h pjeva ženska vok. grupa Mirjam- Hvar


U 21h u lapidariju predavanje N. Kuzmičića:

For – materina jubov i očevi žuji

 

ponedeljak 1 8.:

Sv. Alfonz Marija de Liguori

misa u 19h

- pred večernju misu moli se krunica

 

utorak 2. 8.:

Gospa od Anđela

misa u 20h

- pred večernju misu moli se krunica

 

srijeda 3. 8.:

Bl. Augustin Kažotić

misa u 20h

- pred večernju misu moli se krunica


Divertimjẽnti i lavûrikroz godȉšće na Hvōrȕ“Marice Buratović

u izdanju Ogr. Matice hrvatske Jelsa

– predstavit će se 3.8.2022. u 21h na Trgu sv. Ivana.

 

četvrtak 4. 8.:

Sv. Ivan M. Vianney – zaštitnik župnika

misa u 8h

 

petak 5. 8.:

prvi petek - GOSPA SNJEŽNA

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

misa u 8 i 20h

- pred večernju misu moli se krunica

 

subota 6. 8.:

PREOBRAŽENJE GOSPODINOVO (prva subota: za duh. zvanja) Počinje DEVETNICA VELIKOJ GOSPI – u jubileju

misa u 20h

- pred večernju misu moli se krunica


Nakon večernje mise predstavit će nam se misionar iz Zambije (Monze) EARNEST LUMAMBA (44 g.) – koji sada djeluje u Bocvani. Bit će to lijepa prilika da izravno darujemo svoje priloge za misije.

 

nedelja 7. 8.:

19. KROZ GODINU MISE u 7h , u 9h i u 20h

- pred večernju misu moli se krunica

Misu u 20 sati predvodi fra Luka Ćorić iz Međugorja, a pjevaju klape i zbor mladih

U 21,30h pred crkvom MARIJANSKI KONCERT:

KLAPE PJEVAJU GOSPI


 

SPUŠTANJE GOSPINA KIPA – 3. 7. 2022.

Video-zapis (Edite Makjanić) možete vidjeti i na stranici župe, kao i na Youtube,

a tamo možete pronaći i cjeloviti video-zapis podizanja (vraćanja) Gospe 2015

 

PRVO ČITANJE (Prop 1, 2; 2, 21-23)

Čitanje Knjige Propovjednikove

Ispraznost nad ispraznošću,veli Propovjednik, ispraznost nad ispraznošću, sve je ispraznost! Jer čovjek se trudi mudro i umješno i uspješno, pa sve to mora ostaviti u baštinu drugomu koji se oko toga uopće nije trudio. I to je ispraznost i velika nevolja. Jer što on dobiva za sav svoj napor i trud koji je pod suncem podnio? Jer svi su njegovi dani doista mukotrpni, poslovi mu puni brige; čak ni noću ne miruje srce njegovo. I to je ispraznost.

 

PRIPJEV:

Blago siromasima duhom: njihovo jekraljevstvo nebesko!


 

DRUGO ČITANJE: (Kol 3, 1-5, 9-11)

Iz Poslanice Kološanima

Braćo: Ako ste suuskrsli s Kristom, tražite što je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu! Za onim gore težite, ne za zemaljskim! Ta umrijeste i život je vaš skriven s Kristom u Bogu! Kad se pojavi Krist, život vaš, tada ćete se i vi s njime pojaviti u slavi.

Umrtvite dakle udove svoje zemaljske: bludnost, nečistoću, strasti, zlu požudu i pohlepu - to idolopoklonstvo! Ne varajte jedni druge! Jer svukoste staroga čovjeka s njegovim djelima i obukoste novoga, koji se obnavlja za spoznanje po slici svoga Stvoritelja! Tu više nema: Grk – Židov, obrezanje – neobrezanje, barbar – skit, rob – slobodnjak, nego sve i u svima – Krist.

 

EVANĐELJE:

po Luki ( Lk 12, 13-21)

U ono vrijeme: Netko iz mnoštva reče Isusu: »Učitelju, reci mome bratu da podijeli sa mnom baštinu.« Nato mu on reče: »Čovječe, tko me postavio sucem ili djeliocem nad vama?«

I dometnu im: »Klonite se i čuvajte svake pohlepe: koliko god netko obilovao, život mu nije u onom što posjeduje.«

Kaza im i prispodobu: »Nekomu bogatu čovjeku obilno urodi zemlja pa u sebi razmišljaše: 'Što da učinim? Nemam gdje skupiti svoju ljetinu.'

I reče: 'Evo što ću učiniti! Srušit ću svoje žitnice i podignuti veće pa ću ondje zgrnuti sve žito i dobra svoja. Tada ću reći duši svojoj: dušo, evo

imaš u zalihi mnogo dobara za godine mnoge. Počivaj, jedi, pij, uživaj!' Ali Bog mu reče: 'Bezumniče! Već noćas duša će se tvoja zaiskati od tebe! A što si pripravio, čije će biti?'

Tako biva s onim koji sebi zgrće blago, a ne bogati se u Bogu.«

 

JERKO ROŠIN - povodom Pelješkog mosta i jedne stare splitske priče

Svakako jedna od najljepših riječi u svim meni poznatim jezicima svijeta je riječ 'most'. Ne toliko po zvučnosti, tvrdoći ili mekoći izgovora, koliko po nekakvoj mentalnoj ugodi koja se izgovorom te riječi asocijativno budi. Mostovi odzvanjaju uspjehom, ljudskom pobjedom nad prirodom, s kojom se čovjek stalno bori pokušavajući je staviti pod svoj nadzor. Ugoda nastaje i zato što mostovi spajaju, ne samo ono fizički razdvojeno, već sve što se fizički ne može susresti, dotaknuti, biti zajedno. Most nije samo brvno preko potoka već i dijete između rastavljenih roditelja.

Doći do tehničkog rješenja prijelaza na drugu obalu neusporedivo je lakše, negoli do onoga kojim se može prijeći preko ljudske gluposti. Kako onda stvoriti mostove preko zala koje čovjek čini, kako premostiti ratne sukobe, vjerske razlike, nacionalne netrpeljivosti, različitosti rasa...?

Nobelova nagrada za mir jedan je takav most, ali i puno malih mostića grade i razni poklisari, misionari, ambasadori i konzuli i svi drugi ljudi dobre volje, koji međusobno povezuju narode i njihove kulture u jedinstveni prostor međusobnog razumijevanja i poštovanja. No, od svih mostova ljubav je najbolji most.

Mostovi su vrlo važni u čovječjem životu, a svaki izgrađeni most, bez obzira na karakter, značaj i veličinu, predstavlja ljudski ponos. Neki su graditeljska čuda u tehnološkom smislu, a neki u estetskom. Most nije samo ideja, treba ga i ostvariti. Slike mosta u San Franciscu impresioniraju, ali još više kad ga se vidi u naravi. Maslenički most je metafora slobode kretanja; nekad zbog rata, danas zbog vjetra. Most do Krka otok pretvara u kopno, a pokretni most preko vodenog opkola nekog dvorca značio je nadzor nad sigurnošću čak cijele države. U strahu, mostovi se ponekad i ruše, pred drugima ili za sobom. Obnova Starog mosta u Mostaru nije bila važna samo zato da se ponovno spoje dvije obale jedne rijeke, već da se premoste događanja koja su ga srušila. Po mostovima su mnogi gradovi dobili imena. Mostovi su čudesno moćni, bilo da donose spas, uzdahe, slobodu,... Čak se i brodovi vezuju na 'mostu', a i na samom brodu je komandni most.

Da nije bilo mostića, Split bi onomad bio podijeljen na dva dijela. Željeznička pruga rascijepila ga je kao rijeka tekući kroz njega. Danas je pruga prekrivena i cijela njena trasa pretvorila se u jedan veliki i trajni most. No grad je prometno i nadalje značajno razdvojen, jer je, izgleda, istok i zapad metaforički vrlo teško povezati. Puno toga u Splitu predstavlja dvije strane jedne rijeke koje je, barem za sada, teško povezati. Tako su na jednoj strani Splićani, a na drugoj 'Splićani' - međusobno nespojivi! Između onih koji vode grad i građana kao da je kanjon Colorada. No čini se da nema ni odjeka u tom kanjonu. Moguće i zato što mi sami u sebi ne možemo premostiti prostor između osobnog i općeg dobra. Ni između tuđeg uspjeha i svoje 'običnosti', između nečije ideje i vlastite udobne nezainteresiranosti; između odavanja priznanja i 'nedavanja gušta'; unutar istog sebe samoga, kao vozača dok si na gumama i onog kad si na nogama.

Često mostovi ideja bolje povezuju od onih fizičkih, naročito na polju osjećaja učmalosti današnjice i izazova budućnosti. Njima možemo premostiti i prokope koje smo čak sami nekad stvorili. U tom smislu ideja o Pelješkom mostu vrlo je rječita. Njime prostor Hrvatske opet postaje cestovno jedinstven, prohodan, cjelovit i bez ograničenja. Pelješki most premošćuje tristo godina posljedica jedne političke odluke, zbog koje je hrvatsko tlo političkom jamom ostalo razdvojeno. Prijelaz preko nje 'neumskim brvnom' nije bilo lagan i kad nisu bili u pitanju jarci, a danas zaobiđena više nije ni bitna. I čini mi se kao da se tek Pelješkim mostom dovršilo ostvarenje hrvatske samostalnosti začeto Domovinskim ratom. Naravno, rođenje Pelješkog mosta jenemjerljivo važan događaj za hrvatsku sadašnjost, ali još više za njenu budućnost, ako ne bude samo fizički spajao jug Hrvatske s njenim ostatkom, već kao metafora i sve nas Hrvate za zajedničko dobro.

 

MOST SVETE ANE

Izrael je čekao znak, često sumnjičav, nepovjerljiv, nesiguran i nerijetko s tinjajućom nadom među rijetkim pravednicima.

I, rodi Izrael Anu i Joakima. Joakim i Ana u kasnim godinama voljom Gospodina, koji posla anđela u pustinju po Joakima, dobiše dijete. Gospodin im dade znamen pravednika u Izraelu.

Ana rodi Mariju. U doba nade. Rađali se. Živjeli. Umirali. I vjerovali, i sumnjali. I padali. I ustajali.

Prvo su bili snovi. Pa nada. Pa ideja. Pa odluka. Pa patnja. Pa slava. Pa država. Pa sumnja. Pa nasta Most. Poveza most hrvatske zemlje. I ljude. Žive i mrtve. Znane i neznane hodočasnike. Dade im znak, još jedan znak. Nadu. Put. Istinu.

Pelješki most Sv. Ane. Tako mu je krsno ime. Povezuje vremena na Zemlji. Svjedoči životu. I osvjetljuje. Razgoni tamu sumnje. Do nove sumnje. Jer, narodi putuju od sumnje do sumnje. Hrvatska premosti tako 300 godina.

Potvrdi se doba nade. I bi Istina. I pogleda Gospodin radost hrvatskog naroda na svetkovinu zemaljske bake svoga Sina, bi mu milo, pa oslušnu u toj razdraganoj masi, u tim sjajnim porukama i među blještavilom jadranske večeri glas imena Sv. Ane. Zadrži Gospodin pogled nad Hrvatskom.

Ja sam Put, Istina i Život – šume valovi Jadranskog mora na hrvatskim obalama prenoseći davnašnji glas iz Judeje, ispod mosta Sv. Ane starog dvije tisuće godina. Mosta novog doba. Šum valova s davnašnjom porukom potisnu krikove zla iz dubine kopna. Nije vrijeme zla. Gospodin je razmišljao. S desna mu se tiskalo mnoštvo svetih. Među njima mnoštvo Hrvata. Zajedno su gledali i osluškivali. Znakove iz Hrvatske. Hoće li Hrvati izgraditi sve potrebne mostove? I ostati na Putu?

Mnoštvo s Gospodinom usmjeri pogled na Hrvatsku dva dana i dvije noći. Dok Jadransko more u valovima šumi ispod mosta zapljuskujući hrvatske obale, obje hrvatske obale, a most grli hrvatsku zemlju iznad svjetlucavog mora pod nebeskim svodom. Bijaše prvi dan, pa prva noć. (I vidje Bog da je dobro!)


-Marko Ljubić-





314 views0 comments

Recent Posts

See All

Comments


bottom of page