Župni listić Jelsa Br. 11 / 2025 (966)
NAŠ KORIZMENI HOD 9. 3. – 16. 3. 2025.
nedjelja 9. 3.:
1. KORIZMENA
mise u 9h i u 18h (Put križa)
u Poljicima u 11h (Put križa)
ponedeljak 10. 3.:
mise u 8h i u 18h
Poslije večernje mise: biblijsko-molitveni susret
utorak 11. 3.:
mise u 8h i u 18h
srijeda 12. 3.:
mise u 8h i u 18h
četvtak 13. 3.:
mise u 8h i u 18h
Poslije večernje mise: klanjanje
petak 14. 3.:
misa u 8h
subota 15. 3.:
prije mise PUT KRIŽA u 18h
nedjelja 16. 3.:
2. KORIZMENA - Presv. Sakramenta
mise u 9h i u 18h (Put križa)
u Poljicima u 11h (Put križa)
RASPORED ŽUPNOG VJERONAUKA
SVI U SUBOTU NA PUT KRIŽA U 18h. K tme na redoviti vjeronauk:
OSNOVCIMA
1. razred: ponedjeljak u 14h
2. razred: ponedjeljak u 14.45h
3. razred: ponedjeljak u 15,30h
4. razred: srijedu u 14h
5. i 6. razred: srijedu u 14,45h
7. i 8. razred: srijedu u 15,30h
SREDNJOŠKOLCI
SVI U SUBOTU na Put križa/Misu u 18h
(krizmanici i „produžetak“ od 15 min )
NEKE VAŽNE NAJAVE
BISKUPIJSKI KRIŽNI PUT NA NAŠEM TERENU
U subotu 5. travnja na trasi od Poljica do Jelse
kroz uvale Stiniva, Prapratna, Carkvica, Grebišće, Gradina… Sveti Ivan, Račić, župna crkva
U petak 4.4. (užežin) u našoj crkvi molitveno klanjanje hodočasnika pristiglih sa Brača i Visa te iz župa s našeg otoka: zaključit će se procesijom sa Presvetim do Gospe na Račiću i završnim blagoslovom;
(detaljniji opis dobit ćete naknadno - u župnim listićima i obavijestima).
NAŠ ŽUPNI ZBOR SA SVOJIM PROSLAVLJENIM ORATORIJEM „ZA KRIŽEN“
na sve učestalije pozive s raznih strana - gostuje:
ove nedjelje u Hvaru,
u petak 14. 3. u Primoštenu,
u nedjelju 16.3. u V. Luci,
od petka do nedjelje 21. – 23. 3., zajedno s Bratovštinom, u Cresu i Lošinju,
te u petak 28.3. u Srimi (Vodice).
Ova će gostovanja uvjetovati neke pomake u rasporedu pobožnosti i vjeronauka osobito sljedećih vikenda. Molimo vas za razumijevanje!
Služba riječi
1. KORIZME
(9. 3. 2025)
PRVO ČITANJE
iz Knjige Ponovljenog zakona (Pnz 26,4-10)
Mojsije je govorio narodu: »Zatim će svećenik uzeti iz tvoje ruke košaru i položiti je pred žrtvenik Gospodina, Boga tvoga. Ti onda odgovori i reci pred Gospodinom, Bogom svojim: ‘Moj je otac bio aramejski lutalac; on je s malo čeljadi sišao u Egipat da se skloni. Ondje je postao velikim, brojnim i moćnim narodom. Egipćani su s nama postupali loše; tlačili su nas i nametnuli nam teško ropstvo. Vapili smo Gospodinu, Bogu otaca svojih. Gospodin je čuo vapaj naš; vidje naš jad, našu nevolju i našu muku. Iz Egipta nas izvede Gospodin rukom jakom i mišicom ispruženom, velikom strahotom, znakovima i čudesima. I dovede nas na ovo mjesto i dade nam ovu zemlju, zemlju kojom teče med i mlijeko. I sad, evo, donosim prvine plodova sa tla što si mi ga, Gospodine, dao.’ Stavi ih pred Gospodina, Boga svoga, i pred Gospodinom, Bogom svojim, duboko se nakloni.«
PRIPJEV
Gospodine, budi sa mnom u nevolji!
DRUGO ČITANJE
Iz Poslanice Rimljanima (Rim 10,8-13)
Braćo: Što veli Pismo? Blizu ti je Riječ, u ustima tvojim i u srcu tvome – to jest Riječ vjere koju propovijedamo. Jer ako ustima ispovijedaš da je Isus Gospodin, i srcem vjeruješ da ga je Bog uskrisio od mrtvih, bit ćeš spašen. Doista, srcem vjerovati opravdava, a ustima ispovijedati spasava. Jer veli Pismo: Tko god u nj vjeruje, neće se postidjeti. Nema uistinu razlike između Židova i Grka jer jedan je Gospodin sviju, bogat prema svima koji ga prizivlju. Jer: Tko god prizove ime Gospodnje, bit će spašen.
PJESMA PRIJE EVANĐELJA
Ne živi čovjek samo o kruhu,
nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta.
EVANĐELJE
po Luki (Lk 4, 1-13 )
U ono vrijeme: Isus se, pun Duha Svetoga, vratio s Jordana i Duh ga četrdeset dana vodio pustinjom, gdje ga je iskušavao đavao. Tih dana nije ništa jeo, te kad oni istekoše, ogladnje. A đavao mu reče: »Ako si Sin Božji, reci ovom kamenu da postane kruhom.« Isus mu odgovori: »Pisano je: ‘Ne živi čovjek samo o kruhu’.« I povede ga đavao na visoko, pokaza mu odjednom sva kraljevstva zemlje i reče mu: »Tebi ću dati svu ovu vlast i slavu njihovu jer meni je dana i komu hoću, dajem je. Ako se dakle pokloniš preda mnom, sve je tvoje.« Isus mu odgovori: »Pisano je: ‘Klanjaj se Gospodinu, Bogu svomu, i njemu jedinomu služi!’« Povede ga u Jeruzalem i postavi na vrh Hrama i reče mu: »Ako si Sin Božji, baci se odavde dolje! Ta pisano je: ‘Anđelima će svojim zapovjediti za tebe da te čuvaju.’ I: ‘Na rukama će te nositi da se gdje nogom ne spotakneš o kamen.’« Odgovori mu Isus: »Rečeno je: Ne iskušavaj Gospodina, Boga svojega!« Pošto iscrpi sve kušnje, đavao se udalji od njega do druge prilike.«
ZNATI I MOĆI OPROSTITI. I ZABORAVITI!
Oprost je jedna od najvažnijih vještina što ih možemo razviti u životu, vođeni ljubavlju.
Oprostiti ne znači doslovno zaboraviti ili zanemariti ono što se dogodilo, već osloboditi svoje srce od gorčine i gnjeva što me pritišću te, što je najvažnije, dati sebi i drugoj osobi priliku za novi početak, izdižući međusobnu ljubav iznad povrijeđenih osjećaja.
Oprost liječi rane duše i emocionalne povrede.
Oprost ima različite dimenzije: oprostiti sebi, oprostiti drugima i primiti oprost.
Oprostom ne možemo promijeniti prošlost.
Oprostom možemo promijeniti samo sadašnjost i budućnost. Štoviše, naša vječnost ovisi i o oprostu.
Kroz oprost – darovan i primljen – ulazimo u Raj.
Jorge Luis Borges o opraštanju: LEGENDA i MOLITVA
Mogu dati hrabrost, koje nemam; mogu dati nade, koje nema u meni; mogu pokazati volju da shvatim ono što jedva poznajem ili nazirem
LEGENDA
Abel i Kain susretoše se nakon smrti Abelove. Putovahu pustinjom i prepoznaše se izdaleka jer obojica bijahu vrlo visoki. Braća posjedaše na zemlju, zapališe vatru i večeraše. Šutjeli su poput umornih ljudi na izmaku dana. Na nebu se ukaza poneka zvijezda, koja još nije bila dobila svojega imena. U svjetlosti plamena Kain zamijeti na Abelovu čelu znak od kamena;
pade mu zalogaj kruha što ga je prinosio ustima, i zamoli da mu bude oprošten zločin.
Abel odgovori: – Jesi li ti mene ubio ili ja tebe? Ne sjećam se više; ovdje smo zajedno kao nekoć. – Sada znam da si mi uistinu oprostio – reče Kain – jer zaboraviti znači oprostiti. I ja ću nastojati zaboraviti.
Abel reče polako: – Tako je. Dok traje grizodušje, traje i grijeh.
MOLITVA
Moja usta izgovarahu, i izgovarat će, tisuće puta, i na dva jezika koji su mi prisni, Očenaš, ali ga samo djelomično razumijem. Jutros, 1. srpnja 1969, želim pokušati izreći molitvu koja bi bila osobna, a ne baštinjena. Znam da je posrijedi pothvat koji iziskuje gotovo nadljudsku iskrenost. Očito je, već na početku, da mi je zabranjeno tražiti. Iskati da mi oči ne obavije mrak bila bi glupost; znam mnogo osoba koje vide a koje nisu osobito sretne, pravedne ili mudre. Tijek vremena već je potka posljedicā i uzrokā, tako da bi tražiti kakvu god milost, pa bila i najmanja, značilo tražiti da se slomi neka spona te željezne potke, tražiti da je ona već slomljena. Nitko nije vrijedan takva čuda. Ne mogu preklinjati ni da mi grijesi budu oprošteni; oprost je čin nepojmljiv, i samo ja mogu sebe spasiti. Oprost čisti uvrijeđenoga, a ne vrijeđaoca, kojega se to gotovo i ne tiče.
Sloboda mojega izbora možda jest prividna, ali ja mogu davati ili sanjati da dajem. Mogu dati hrabrost, koje nemam; mogu dati nade, koje nema u meni; mogu pokazati volju da shvatim ono što jedva poznajem ili nazirem. Želim da me manje pamte kao pjesnika a više kao prijatelja; da tkogod ponovi neku kadencu Dunbarovu ili Frostovu, ili onoga čovjeka koji u ponoć vidje drvo gdje krvari, Križ, i da pomisli da je prvi put ču s mojih usana. Drugo me se ne tiče; nadam se da zaborav ne kasni. Ne znamo nakanā svemira, ali znamo da pronicavo razmišljati i raditi pravedno znači pomagati tim nakanama, koje nam neće biti otkrivene. Želim umrijeti sav; želim umrijeti s ovim drugom, svojim tijelom.
Tri savjeta svetog Ignacija kako dobro provesti razdoblje od Pepelnice do Uskrsa
1. Davati više milostinje, bilo Crkvi, bilo bližnjima. Tako na vrlo konkretan način možemo uređivati naše neuredne sklonosti prema posjedovanju. Ne moramo biti bogati da bismo davali milostinju. I mi prosječnog imovinskog statusa itekako imamo svoje navezanosti na ovozemaljske stvari pa valja biti oprezan pri odabiru. Dakle, neuredne sklonosti prema novcu, imovini, odjeći, i raznim predmetima možemo urediti tako da se češće i više istih odričemo.
2. Postiti češće i više i to ne tako da idem u krajnosti i da vršim nasilje nad sobom, nego tako da me to vodi u veću čežnju za Bogom. Uskraćujući si fina jela, pića i druge užitke borit ću se sa neurednim sklonostima kojima sebi nastojim upotpuniti ili uljepšati život, pokušavajući sebi stvoriti sigurnost. Tražit ću načina kako da svojim odricanjima ili dodatnim praksama (mogu npr. peći svoj kruh) ugodim Bogu koji je izvor života i koji želi da se oslanjam na njega u svakodnevnim malim izazovima.
3. Moleći više i odvajajući više vremena za odnos s Bogom uređivat ću svoje neuredne sklonosti da sebe ljubim više nego Boga, da budem kao bog, da vladam i kontroliram. Posvećujući više vremena Njemu odricat ću se onog vremena koje usmjeravam na sama sebe, odabrat ću bogoljublje umjesto sebeljublja i tako uređivati svoj odnos prema stvarnosti. Krotit ću svoj ponos da bi imao zdrav i ponizan odnos prema Bogu i cjelokupnoj stvarnosti u koju me stavio.
Ali kad daješ milostinju, neka tvoja ljevica ne zna što radi tvoja desnica.. A kad moliš, idi u svoju unutarnju sobu, zatvori vrata i moli se Ocu svome u tajnosti. I kad postiš, namaži glavu svoju i umij lice svoje…” Matej 6:3 ; 6 ; 17
Jedan crkveni otac objašnjava da su milostinja, molitva i post tri djela koja nam pomažu u borbi s trima kušnjama koje je Isus nadvladao u pustinji: Pobijedio proždrljivost kada ga je Zli navodio da pretvori kamenje u kruh kako bi utažio svoju glad nakon 40 dana posta. Pobijedio taštinu kada ga je Zli odveo na vrh hrama i napastovao ga da se baci dolje kako bi ga anđeli Božji spasili, dokazujući Njegovo božanstvo. Napokon, pobijedio je pohlepu kada ga je Zli odveo na visoku planinu i pokazao mu sva kraljevstva svijeta, obećavši da će Mu ih dati Isusu ako mu se pokloni.
VRIJEME MILOSTI
Korizma je darovano vrijeme kad bismo, kao vjernici,
trebali preispitati svoj odnos prema Bogu i bližnjem.
Vrijeme je tišine, skidanja prašine, preispitivanja vrijednosti,
međuljudskih odnosa, prihvaćanja vlastitih nedostataka,
tuđih propusta, zlobe koja nas umara, velikih kušnji, čišćenja duše,
ali ujedno je i prigoda da život učinimo blagoslovljenim mjestom ujedinjujući
svoju patnju s Kristovom žrtvom. Ako samo prislonimo svoj križ uz Isusov križ, bit će nam lakše podnijeti sve, jer križ se nosi samo do vrha Gore odakle se promatra vječnost.
Odmor duše
- fra Zvonko Benković -
ŽUPA UZNESENJA MARIJINA
Trg križonoše bb
21465 JELSA
MB 1247948
IBAN: HR042340009-1100140304
Tel/fax: 021/761-839;
Internet: www.zupajelsa.com
Župnik: don Stanko Jerčić: 091/895-6751
Kapelan: don Domagoj (091/768-6759)
E-mail: stanko.jercic@gmail.com
Comentarios